Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Država nema opremu za uklanjanje naftnih mrlja * Država nema opremu za uklanjanje naftnih mrlja * Krivokapić da održi obećanje ili da vrati mandat * Branov tjelohranitelj priznaje krivicu * Novljani strahuju od liječenja u bolnici u Baru * Divlje deponije i u Unesko područjima * Škole i vrtići zatvoreni i naredne sedmice
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 20-03-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Momo Koprivica, funkcioner Demokratske Crne Gore:
Sa DPS-om neće biti nikakve saradnje ili pregovora. Ponuda DPS-a je jeftini politički manevar i licemjerje.

Vic Dana :)

Pita policajac lopova:
- Znaš ti šta je to streptokoka?
- Ne znam - odgovori lopov.
- To ti je ono: ti strepiš, a ja te kokam.


Mimoilaze se dva policajca toliko pijana da kaže jedan:
- Izvini, mogu li proći između vas dvojice?
- Može, ali samo jedan po jedan - reče drugi.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Pazarni dan UZGAJIVAČI ŠKOLJKI NA IVICI OPSTANKA, TRAŽE POMOĆ DRŽAVE JER TRPE POSLJEDICE ZBOG PANDEMIJE I POMORA MUŠALJA U BOKI KOTORSKOJ
Luka Milošević - Foto: M.D.P. Nemaju para da obnove uzgoj, a ni od sezone ne očekuju mnogo Sindrom smrtnosti uništio je 90 odsto nasada uzgajališta mušalja Luke Miloševića na Ljutoj, u Kotoru
Dan - novi portal
Pored pandemije, uzgajivače školjki u Boki kotorskoj je tokom ljeta 2020. godine snašla još veća nevolja – pomor mušalja. Od 21 uzgajivača u Kotoru i Tivtu njih 11 je prijavilo štetu. Pomor školjki nije zaobišao ni uzgajalište Luke Miloševića iz Kotora, koji od 2016. godine uzgaja mušulje na lokaciji Ljuta. Zbog loše minule sezone i isto takve perspektive za ovu, izostalo je uobičajeno zasađivanje mušalja, posao koji se obavlja već u januaru, ali Luka očekuje da će mušalja ipak biti taman koliko treba, šestina od ukupnog kapaciteta uzgajališta. Mušulja može dugo da živi, i do 15 godina, ali je stvar u tome što kad preraste, uzgojne mreže otežaju i prilikom talasa, nevremena, one se prospu na dno.

– Smrtnost je bila do 90 posto. Jedan pergolar nam obično daje oko 10 kilograma konzumnih mušulja (kad je dobra sezona i do 15 kg), a prošle godine jedva smo izvukli dva do tri kilograma plodova po pergolaru. Ne zna se šta je u pitanju, na teren su izlazili veterinari i službenici Instituta za biologiju mora, vršili ispitivanja, uzorkovanje, ništa nije otkriveno, što nije ni čudo, jer nije jedinstven slučaj kod nas. Dešavalo se to 2004. i 2006. godine u Francuskoj, to se naziva „sindrom smrtnosti“, bilo je toga u Japanu, Australiji, Americi, svuda u svijetu se dešava ponekad kod tih uzgojnih vrsta., kaže Luka i dodaje da je tokom pandemije bilo jako teško poslovati. Osim što su manje količine mušulja kupovala lokalna domaćinstva, restorani, koji čine 90 posto mušterija, nisu radili, te su uzgajivači školjki ostali uskraćeni za prodaju svojih proizvoda.

– Ove godine nisam obnavljao uzgoj, jer potrebna su dodatna ulaganja – konopi, uzgojne mreže, pergolari, dnevnice radnicima, to je veliki posao tri do četiri radnika... Nisam to uradio zato što ne očekujem previše od ove sezone, možda slično kao prošle godine, na 20 posto poslovanja.. Mušulja imam koje se hvataju same na kolektorima, ako bude kao prošle godine, imaću dovoljno da pokrijem potražnju. Mislim da nema smisla ulagati kad nema povratnih sredstava,kaže Milošević i potsjeća da je prošle godine na jednom hektaru akvatorija na obali Ljute nasadio cijelu farmu, šest redova, od kojih svaki daje po tonu mušulja. Uspio je,kaže da proda samo jedan red (oko tonu). U najboljoj sezoni nasadi i više, a proda preko šest tona. Pošto mušulje imaju „nametnike“- orade, koje pojedu dobar dio, u prosjeku mogu izvući tonu po jednom redu.

U sklopu Udruženja uzgajivača školjki tražio je pomoć od Ministarstva poljoprivrede prethodne vlade dobili su jednokratnu novčanu pomoć od po hiljadu eura, plus naknadu za dozvolu za uzgoj mušulja. Dozvola se obračunava po hektaru – hiljadu eura, neko ima pola hektara, neko više i to im znači, ali tu naknadu su vratili Ministarstvu, jer su platili dozvolu za uzgoj ove godine. Za pomoć su se obraćali rukovodstvu Opštine Kotor, prethodnom i sadašnjem, tražili susret sa novom postavom Ministarstva poljoprivrede.

– Odgovorili su nam pozitivno, ali je izostala realizacija. Dva puta smo poslali inicijativu za sastanak u Ministarstvu, kako bismo razmatrali pitanja našeg položaja, ali nemamo odgovor. Ono što smo zaradili mi smo odavno potrošili, te bi nam sredstva pomoći mnogo značila za nove nasade, poručuje Milošević. Ističe previsoke namete koje im postavlja JP Morsko dobro, koje im naplaćuje lokacije kao da su restorani u centru turističkog mjesta. Zakup priobalja tokom pandemije je prepolovljen, ali je i to previše kada nema prometa.

– U vrijeme pandemije Morskom dobru plaćamo 50 posto – prije sam im plaćao 960 eura, a sada upola, što bi trebalo da bude uobičajena cijena,čak i niže od toga. Kad uzmemo u obzir da ribarima za zakup kućica na rijeci Bojani naplaćuju 10 eura po kvadratu, a mi na ugovore imamo maksimalno 20 kvadrata za izgradnju privremenog objekta na operativnom dijelu obale, što nam naplaćuju 960 eura, to je neracionalno. Jedan ribar izlovljava postojeće resurse, a mi ih proizvodimo i time rasterećujemo prirodne riblje fondove, poručuje Milošević. S obzirom da nemože da se bavi uzgojem i da živi od toga, pod ugovormradi u tehničkoj službi u pripremi akvarijuma Instituta za biologiju mora.


Sredstva nadohvat ruke, a nedostupna
– Kad se mušulja izlovi, ona mora da se proda svježa u tri dana, a mi nemamo ni infrastrukturu na uzgajalištima – struju, vodu, osnovne uslove za proizvodnju hrane, a kamoli da govorimo o preradi. Proizvođači hrane trebalo bi da imaju profesionalne mašine za čišćenje, sortiranje, pakovanje. Postoje IPARD fondovi koji investiraju u poljoprivredu, marikulturu, ali zbog neuslovne proizvodnje i zbog neusklađenih rokova Morskog dobra sa kreditnim rokovima Evropske unije, ti fondovi su nam i dalje nedostupni - kaže Luka.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"